Mukhuhlwana wa tihumba

Kusuka e Wikipedia
(Ritlerisewe kusuka e Schistosomiyasisi)
Mukhuhlwana wa tihumba
ICD/CIM-10B65 B65
ICD/CIM-9120 120
DiseasesDB11875
MedlinePlus001321

Schistosomiyasisi, lebyi tivekaka kambe tanihi mukhuhlwana wa tihumba , i vuvabyi lebyi vangiwaka hixitsongwatsongwana swa fuletiwemeleswi vuriwaka tischistosome. ndlela ya mitsakamiso kumbe marhumbu ya nga tlulewiwa. Swikombiso swi nga katsa ku vava ka xifuva,nchuluko, mahambuka ya ngati, kumbe ngati eka mitsakamiso. Lava khomiweke hi xiyimo Eka vana, swi nga va nga ku nga kuli kahlena ku tikeriwa ku dyondza.[1]

Vuvabyi byi hangalasiwa hi ku hlangana na mati yo tenga lawa ya nga na switsongwatsongwana. Switsongwatsongana leswi swi huma eka mati lawa ya tluletiwekehi tihumba ta mati yo tenga Vuvabyi byi kumeka ngopfu eka vana va le ka matiko lawa ya ha hluvukaka tanihi loko va ri ku tlangela ematini lawa ya tshakisiweke. Yin'wana mixungeto ya le henhla yi katsa varimi, vaphasi va tinhlampfi, na vanhu lava tirhisaka mati yo ka ya nga tengangi esikwini.[1] I ya ntlawa wa ku khomiwa hi helimithi.[2] Ku kuma leswi u twaka swona i ku kuma mandza ya xitsongwatsongwana eka mitsakamiso kumbe mahambuka ya munhu. Swi nga tiyisisiwa kambe hi ku kuma tiantibodi ta ku lwisana na vuvabyi engatini.[1]

Tindlela to sivela vuvabyi ti katsa ku antshwisa mfikelelo wa mati yo tenga na ku hunguta nhlayo ya ti humba. Eka tindhawu leti vuvabyi byi kumekaka eka kona, vutshunguri Praziquantel byi nga nyikiwa kan'we hi lembe eka ntlawa hinkwawo. Leswi swi endleriwa ku hunguta nhlayo ya vanhu lava tluletiweke naswona, na ku hangalasa vuvabyi. Praziquantel i vutshunguri lebyi bumabumeriwaka hi Nhlangano wa Rihanyu wa Misava (WHO) eka lava tiviwaka ku va va tluletiwile.[1]

Schistosomiyasisi yi khoma kwalomu ka 210 wa timiliyoni ta vanhu misava hinkwayo kusukela va 2012.[3] Kwalomu ka 12,000[4] ku ya eka 200, 000 wa vanhu va fa hi byona lembe na lembe.[5] Vuvabyi byi kumeka hi xitalo eAfrika, tanihi le Asia na Afrika-Dzonga.[1] Kwalomu ka 700 wa timiliyoni ta vanhu, eka ku tlula 70 wa matiko, va tshama laha vuvabyi byi kumekaka.[5][6] Eka matiko lawa byi kumekaka eka wona, Schistosomiyasisi i bya vumbirhi eka Malaria exikarhi ka vuvabyi bya switsongwatsongwana lebyi khumbaka swinene ikhonomi.[7] Schistosomiyasisi wu longoloxiwile tanihi vuvabyi byo kumeka ko karhi[8]

Ku yelanisa[Lulamisa | edit source]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 "Schistosomiasis Fact sheet N°115". World Health Organization. 3 February 2014. Retrieved 15 March 2014. 
  2. "Chapter 3 Infectious Diseases Related To Travel". cdc.gov. 1 August 2013. Retrieved 30 November 2014. 
  3. Fenwick, A (Mar 2012). "The global burden of neglected tropical diseases.". Public Health 126 (3): 233–6. PMID 22325616. doi:10.1016/j.puhe.2011.11.015. 
  4. Lozano, R.; Naghavi, M.; Foreman, K.; Lim, S.; Shibuya, K.; Aboyans, V.; Abraham, J.; Adair, T. et al. (15 December 2012). "Global and regional mortality from 235 causes of death for 20 age groups in 1990 and 2010: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2010". Lancet 380 (9859): 2095–128. PMID 23245604. doi:10.1016/S0140-6736(12)61728-0. 
  5. 5.0 5.1 Thétiot-Laurent, S. A.; Boissier, J.; Robert, A.; Meunier, B. (27 June 2013). "Schistosomiasis Chemotherapy". Angewandte Chemie International Edition in English 52 (31): 7936–56. PMID 23813602. doi:10.1002/anie.201208390. 
  6. "Schistosomiasis A major public health problem". World Health Organization. Retrieved 15 March 2014. 
  7. The Carter Center. "Schistosomiasis Control Program". Retrieved 17 July 2008. 
  8. "Neglected Tropical Diseases". cdc.gov. 6 June 2011. Retrieved 28 November 2014.