Thomas Howard Khosa

Kusuka e Wikipedia
(Ritlerisewe kusuka e Thomas Khosa)
Thomas Howard Khosa
Vutomi
Ndzhawu yovelekiwa Vuwani Edit the value on Wikidata, Khotavuxika 27, 1953 Edit the value on Wikidata (70 wa Malembe)
Tiko ra vutshami Afrika-Dzonga Edit the value on Wikidata
Ririmi rantumbuluko Xitsonga Edit the value on Wikidata
Education
Uleteriwe e University of Limpopo (en) Translate
Yunivhesithi ya Afrika Dzonga Edit the value on Wikidata
Tindzimi leti a a titiva, kutsala na kuvulavula Xitsonga
Xinghezi
Xibhunu Edit the value on Wikidata
Ntirho
Ntirho Mutsari Edit the value on Wikidata

Thomas Howard Khosa (27 Khotavuxika 1953) i mutsari wa tibuku ta xitsonga, a thlela a tiveka ngopfu tani hi muvulavuleri wa mfumo wa xifundza xa Nw'alungu (Limpopo).[1] Ehenhla ka kuva muvulavuleri wa mfumo loyi angana ntokoto, uthlela a tiviwa ngopfu hi tinovhele ta yena ta xitsonga to fana na Mulunguntima.[2] Khosa u hoxe xandla ekutsariweni ka matsalwa ya Xitsonga evuton'wini byakwe.

Matimu[Lulamisa | edit source]

Thomas Howard Khosa u tswariwile hi 27 eka Khotavuxika hi 1953 a Pfukani Misssion Station, etikweni ra ka Mtititi (leri namunthla ritiviwaka hi ra Vuwani) e xifundzeni xa n'walungu (Limpopo). U hetile tidyondzo ta le hansi e Pfukani Lower Primary na le Schiel Higher Primary, naswona tidyondzo tale henlha u tihetise e Douglas Laing Smit laha a thlomiweke risiva ra xitifiketi xa Matriki hi lembe ra 1972. U yisile tidyondzo ta yena e mahlweni laha kumeke Digri yakwe eka tidyondzo ta Vutshila (Batchelor of Arts) eka Dyondzo ya mihleketo na Mahanyelo (Psychology and Sociology), e Yunivhesithi ya N'walungu.[1]

Uthlele a dyondzela Vuvulavuri, Filosofi na Xizulu e Yunivhesithi ya Afrika Dzonga (UNISA). Kusukela hi lembe ra 1974, utirhele mfumo wa Gazankulu, a sungala a tirha tani hi Muhundzuluxeri wa ririmi kwalomu ka malembe ya mune, ivi a ta thoriwa nakambe tani hi Muvulavuleri wa mfumo ku ya fika hi lembe ra 1994. Endzhaku ka 1994, u yisiwile eka mfumo wa xifundza xa N'walungu laha a yeke mahlweni na ntirho wa yena wavuvulavuleri.[1]

Hi nkarhi wa kutirhela mfumo wa Gazankulu, usungurile phepha-hungu ra xitsonga leri nge "Mhalamhala", leri a rikongomisiwa hi mfumo wa tiko. Naswona hi yena loyi a sunguleke ku tsala Dayari na Buku ya lembe, ya Gazankulu. Naswona a thlela ava mutsalri-nkulu wa tinkulumo ta tinhloko ta mfumo hi ta Xipolotiki.[1]

ka Mfumo wa Gazankulu. U tlhele a tirha eka “Gateway International Aiport” tanihi Mulawuri. Thomas Khosa i n’wa mabindzu eka nkarhi wa sweswi.[2]

Vutsari[Lulamisa | edit source]

E henla kakuva muvulavuleri wa ntokoto naswona loyi a xiximiwaka, Khosa uthele a tivonakarisa eka matsalwa ya Xitsonga. U tsarile tinovheli na Swithlokovetselo swo hlaya nyana ku katsa na:[1]

  1. Madyisambitsi - (1978)
  2. Manyunyu ya Xitsotso - (1979)
  3. Mulunguntima - (1994)
  4. Madaladala - (1982)(Swithlokovetselo), yihleriwe hi Nkondo na Marivate.

Mintshaho[Lulamisa | edit source]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 Msimeki,B.E, 1998. "Characterization in Murhandziwani and Manyunyu ya xitsotso" (Mini-Dissertation). Retrieved 12 March 2016
  2. 2.0 2.1 "Preserving and Celebrating our literary heritage" (March 2011) - National Library of South Africa. Retrieved 22 February 2016