Minthlaveko

Kusuka e Wikipedia
Swikandza swo hambana hambana swa minthlaveko ya vumunhu - hi J. Pass, 1821, endzhaku ka Charles Le Brun

Minthlaveko i ntokoto wun'wana na wun'wana [1][2][3] wa vumunhu lowu fambisanaka na matirhele lama tlakukeke ya miehleketo wuthlela wu fambelana na ntsako kumbe gome.[4] Minhlahluvo yaSayensi, yahava ntwanano eka nhlamuselo ya minthlaveko ya munhu. Minthlaveko hakanyingi yi yelana na matitwele, matshamelo ya munhu, mboyamelo na swisusumeti swa vumunhu.[5] Eka tidyondzo tin'wana, miehleketo yi hlohlotela ngopfu minthlaveko ya vumunhu. Vanhu lava va endlaka swilo hi kuya hi minthlaveko ya vona, vanga ha tikomba vangari ku ehleketeni, hambi swiritano m'ehleketo ya vona yi teka xiphemu eka swiboho swa vona. Hixikombiso, ku twisisa leswaku hi ngava hiri ekhombyeni ku hlanganisa na kutlakuka ka mintirho ya hina ya miri (Ku thlakuka ka kuba ka mbilu na ku hefemula, nyuku, na ku tiya ka misiha), iswilaveko leswi fambisanaka na ku chava. Tidyondzo tin'wana ti xungeta leswaku minthlaveko yinga pfuka handle ka miehleketo yo karhi.

Minthlaveko yi rharhanganile. Hikuya hi mindzavisiso yo xungeta, kuna matitwele yo karhi lawa mavangaka ku cinca ka mathsamele kumbe miehleketo leyi yithelaka yi hlohlotela mahanyele ya hina.[6] Tidyondzo ta minthlaveko to yelanisa minthlaveko na switwi swa miri leswi swi kotaka kutwa kuya hi minthlaveko leyi hinga eka yona. Minhtlaveko yi thlela yi fambelana na mahanyelo na mintolovelo ku ya hi munhu na munhu. Vanhu lava pfumalaka tingana vakota ku phofula minthlaveko ya vona hi ku olova, kasi vanhu lavangana tingana va tala ku tumbeta minthlaveko ya vona eka vanhu kulori. Hakanyingi minthlaveko yi hlohlotela no susumeta munhu, kungava nsusumeto wo biha kumbe lowunene.[7] Hikuya hi mavonele man'wana, minthlaveko ayi vangi mahanyelo kumbe swiboho swokarhi eka munhu, kambe yova swikombiso ntsena swa vumunhu, leswi hlanganisaka nsusumeto, matitwele, matikhomele, na tindlela tin'wana to ehleketa, kambe hinkwaswo leswi a swi endli minthlaveko.[8]


Eka malembe ya khume mbirhi lama hundzeke, kuvonakele ku engeteleka ka mindzavisiso eka minthlaveko ya vumunhu, leyi ndlandlvuxeke vutivi eka tidyondzo ta mahanyele ya vanhu, matirhele ya byongo, Vutshunguri, Matimu na Sayensi ya tikhompuyuta. Tidyondzo leti ti ringeta ku hlamusela masungulo, matirhele na muxaka wa minthlaveko. Tindyondzo ta manguva lawa ti lavisisa matirhele ya minthlaveko naswona ti hlanganisa na ku tumbuluxa minchumu leyi nga tirhisiwaka ku vangela minthlaveko. Ku engetela kwalano ku tirhisiwa ka ti PET scans na ti fMRI scans swipfuna ku lavisisa matirhele ya yi byongo kuya hi minthlaveko.[9]

"Minthlaveko yinga ha hlamuseriwa tani hi ntokoto lowu nene kumbe lowo biha lowu yelanaka na mintirho yokarhi ya mi ehleketo." Minthlaveko yi vangela kucinca eka mahanyelo na maendlele ya swilo eka munhu. Ntirho wa minthlaveko ekusunguleni akuri ku hlohlotela kumbe ku susumeta munhu ku hanya no endla swilo hindlela yo karhi leswaku a sirheleleka. Minhtlaveko yi vangiwa hi ku cinca ko karhi kalendzeni kumbe kale handle ka switwi swa miri.[10]

Minthsaho[Lulamisa | edit source]

  1. Panksepp, Jaak (2005). Affective neuroscience : the foundations of human and animal emotions ([Reprint] ed.). Oxford [u.a.]: Oxford Univ. Press. p. 9. ISBN 0-19-509673-8. "Our emotional feelings reflect our ability to subjectively experience certain states of the nervous system. Although conscious feeling states are universally accepted as major distinguishing characteristics of human emotions, in animal research the issue of whether other organisms feel emotions is little more than a conceptual embarrassment" 
  2. Damasio, AR (May 1998). "Emotion in the perspective of an integrated nervous system.". Brain research. Brain research reviews 26 (2-3): 83–6. PMID 9651488. 
  3. Davidson, edited by Paul Ekman, Richard J. (1994). The Nature of emotion : fundamental questions. New York: Oxford University Press. pp. 291–93. ISBN 0195089448. "Emotional processing, but not emotions, can occur unconsciously." CS1 maint: Extra text: authors list (link)
  4. Cabanac, Michel (2002). "What is emotion?" Behavioural Processes 60(2): 69-83. "[E]motion is any mental experience with high intensity and high hedonic content (pleasure/displeasure)."
  5. "Theories of Emotion". Psychology.about.com. 13 September 2013. Archived from the original on 17 October 2013. Retrieved 11 November 2013. 
  6. Scirst=Daniel L. (2011). Psychology Second Edition. 41 Madison Avenue, New York, NY 10010: Worth Publishers. p. 310. ISBN 978-1-4292-3719-2. 
  7. Gaulin, Steven J. C. and Donald H. McBurney. Evolutionary Psychology. Prentice Hall. 2003. ISBN 978-0-13-111529-3, Chapter 6, p 121-142.
  8. Barrett, L.F. and Russell, J.A. The psychological construction of emotion. Guilford Press. 2015. ISBN 978-1462516971.
  9. Cacioppo, J.T & Gardner, W.L (1999). Emotion. "Annual Review of Psychology", 191.
  10. Schacter, D. L., Gilbert, D. T., Wegner, D. M., & Hood, B. M. (2011). Psychology (European ed.). Basingstoke: Palgrave Macmillan.