William Blum

Kusuka e Wikipedia
William Blum
Edit the value on Wikidata
Blum hi lembe ra 2007
Vutomi
Vito William Henry Blum Edit the value on Wikidata
Ndzhawu yovelekiwa Brooklyn (en) Translate Edit the value on Wikidata, Nyenyankulu 6, 1933 Edit the value on Wikidata
Tiko ra vutshami Amerikha Edit the value on Wikidata
Ndzhawu yolova Arlington County (en) Translate Edit the value on Wikidata, N'wendzamhala 9, 2018 Edit the value on Wikidata
Mount Olivet United Methodist Church (en) Translate Edit the value on Wikidata
Muxaka warifu  (kidney failure (en) Translate Edit the value on Wikidata)
Education
Uleteriwe e Baruch College (en) Translate
Erasmus Hall High School (en) Translate Edit the value on Wikidata
Tindzimi leti a a titiva, kutsala na kuvulavula Xinghezi Edit the value on Wikidata
Ntirho
Ntirho historian (en) Translate, Mutsari nakambe Muteki wa mahungu Edit the value on Wikidata
Ntirho wakwe lowutivekaka Rogue State: A Guide to the World's Only Superpower (en) Translate
Killing Hope (en) Translate Edit the value on Wikidata
IMDb nm1467926 Edit the value on Wikidata
williamblum.org Edit the value on Wikidata

William Henry Blum (/blʌm/; u velekiwe hi ti 6 ta Machi, 1933 – a lova hi ti 9 ta Disemba, 2018) a a ri mutsari wa tibuku wa Amerika, n'wamatimu, na musori wa endlelo ra mfumo wa United States foreign policy. A a tshama e-Washington, DC.[1]

Vutomi bya yena emasungulweni[Lulamisa | edit source]

Blum u velekiwe eBrooklyn, eNew York City, a velekiwa hi Ruth (née Katz) na-Isidore Blum, lava a va ri vanhu va Majuda yo huma etikweni ra Poland (Polish Jewish immigrants). Tatana wa yena a a ri mutirhi wo tirha hi michini. U hete tidyondzo ta yena e-Erasmus Hall High School na swona a kuma digri ya accountancy hi lembe ra 1955 ku suka eka City College School of Business and Civic Administration, leyi ka ndzhaku yi nga tiviwa tani hi Baruch College of the City University of New York.[2][3] U sungule ku tirha tani hi computer programmer a tirhela IBM, ka ndzhaku u ve a takiwa hi ndzawulo ya mfumo State Department ku tirhela vona. A a ri munhu wo tiyimisela swinene na swona a a lava ku va muofisara wo tirhela ndzawulo ya mfumo eka timhaka ta le handle ka tiko ku nga foreign service officer tani hi laha a nga hlamusela hi kona leswo a ta va muchiviriki wo lwa na vukomunisi hi leswi tivekaka tani hi to, "take part in the great anti-Communist crusade". Kambe Blum u ve a khunguvanyisiwa hi nyimpi ya Amerika yo lwa na tiko ra Vietnam yo tiveka tani hi Vietnam War na swona u ve a tshika ku tirhela mfumo hi lembe ra 1967.

muviki wa mahungu[Lulamisa | edit source]

Eka nkarhi lowu a a sungule ku vika hi ta ku chivirika (tiprotesti) to phikizana na nyimbi ya Vietnam, na swona u ve musunguri na muhleri wa nyuziphepha ya Washington Free Press, leyi a a ku ri nyuziphepha yo  humesiwa kambirhi hi vhiki, na swona a yi tekangi nkarhi wo leha ya ha ri kona.

Hi lembe ra1969, u ve a tsala matsalwa hyo paluxa mitirho yo biha ya CIA laha a nga paluxa mavito na tiadrese ta vatirhi va CIA vo ringana nhlayo ya 200. U ve a tirha tani hi muviki wa mahungu loyi a nga tirheki hi xitalo ku nga freelance journalist eUnited States, e-Europe na le South America. Exikarhi ka malembe ya 1972–1973, Blum a a tirha tani hi muviki wa mahungu etikweni ra Chile laha a nga vika hi mfumo wa Allende wa matshalatshala ya ku sungula soxalizimu ku nga "socialist experiment". Exikarhi ka malembe ya1970s, a a tirha eLondon na loyi khale ka yena a a ri muofisara wa CIA Philip Agee na vanakulorhi va yena "eka projeke ya vona yo paluxa vatirhi va CIA na vubihi byo homboloko lebyi va byi endla".[4][5] A a tiwundla hi matsalwa ya yena no famba a vulavula lomu tikhempasi ta tikholichi.

Eka tibuku ta yena na tikholomu ta online, Blum u paluxe swinene vubihi bya mitirho yo tsalanganya matiko man'wana no vanga mpfilumpfilu eka matiko man'wana leswi swi endliwaka hi CIA na swikungu swo dlayetela vanhu leswi a va swi endla eka matiko man'wana. Noam Chomsky u ri tibuku ta Blum hi maendlelo ya vubihi bya CIA i to antswa swinene ngopfu eka nhloko mhaka ya vubihi bya CIA."[6] Blum u seketela pfhumba ra  Ralph Nader ra ku va presidente.[7] U ve a sungula na pfhumba ro tsala matsalwa lama a ya humesa n'hweti yin'wana na yin'wana eka matsalwa lama a nga ma vitana"The Anti-Empire Report" lama a ma rhumela hi tiemeyili. Blum u hlamusele xikongomelonkulu xa vutumi bya yena tani hi: "Loko a nga koti ku heta American Empre kambe a kota ku yi nonokisa no yi tsotsombisa eka matirhelo ya yona ya vubihi . Ku ringeta ku vavisa xihontlovila lexi xa vubihi. Xihontlovila lexi xa vubihi ku nga American Empire, xa vavisa no twisa matiko ya misava ku va va ngopfu no onhetela emisaveni hinkwayo."

Xitatimende hi Osama bin Laden[Lulamisa | edit source]

Ekusunguleni ka 2006, Blum ku ve ku tsariwa hi yena ngopfu eka vamahungu loko Osama bin Laden a humesile xitatimende lexi a nga xi hangalasela hinkwavo eka public statement laha a nga tshaha eka matsalwa ya Blum no byeletela vanhu leswo vanhu va Amerika hinkwavo va fanele ku hlaya buku ya Blum ya nhlokomhaka leyi nge: Rogue State: A Guide to the World's Only Superpower. Hikokwalaho ka xitatimende lexi xa Osam bin Laden, nxavo wa buku leyi wu ve wu tlakuka swinene . "Ndzi ve hlamala ngopfu no tshuka ku twa leswi Osama bin Laden a nga swi vula," Blum a nyiketa miehleketo. "A ndzi tsakile. Ndzi swi tivile leswaku leswi swi ta pfuneta nxaviso wa buku, na swona a ndzi nga karhatekangi hi leswo xana i mani loyi a a vule marito lawa." Loko a ri na miehleketo  yo fana na ya mina yo venga mafambiselo yo biha ya pholisi ya US eka matiko man'wana, a ndzi nga ta holova na yena hi ku va a byerile vanhu ku hlaya buku ya mina. Ndzi ehleketa leswo i mhaka leyinene leswo u na miehleketo yo fana na ya mina eka mhaka leyi ya vubihi bya pholisi ya Amerika eka matiko man'wana "[8] Eka ku amukeriwa ka buku ya mina hi Bin, leswi swi fana na ku amukeriwa ka buku ya mina hi munhu wo tiveka wo fana na Oprah book." ku angula Blum eka mhaka leyi. Eka inthavhyu leyi a nga va na yona eka MSNBC Countdown, u vule leswo: "Hi ntiyiso wa mhaka, leswi vangelaka rivengo ra matheroristi eka Amerika, i pholisi ya tihanyi eka matiko man'wana. I swilo swa tihanyi leswi hi swi endleka eka matiko man'wana leswi endlaka leswo matiko ya misava ya venga mafambiselo ya hina eka vona. Leswi swi vuriwaka hi va ntsindza wa White House na leswi va hi byelaka swona leswo vanhu va venga nchunxeko na xidimokrasi xa hina, leswi va swi vulaka va ntsindza, i propaganda ya mavunwa ntsena."[9]

Hi ti  ta Meyi 22, 2006 eka tsalwa ra nhlokomhaka leyi nge, "Come Out of the White House With Your Hands Up", Blum u tsale leswo, "Ku sukela loko bin Laden a bumabumele leswo vanhu va Amerika va fanele ku hlaya buku ya mina hi ti 19 ta Januwari (Sunguti), a ndzi si tshama ndzi rhambia na kan'we lomu tikholichi ku ta nyiketa mimbulavulo. . . . Hambiloko hakanyingi, nkarhi lowu wa Januwari-Meyi wu va ka nkarhi lowu ndzi tshamaka ndzi ri bhizi ngopfu hi wona ku nyiketa mimbulavulo eka tikhempasi ta tikholichi."

Ku lova[Lulamisa | edit source]

Blum u love hi ti 9 ta Disemba (N'wendzamhala), 2018 a a ri eArlington, Virginia u love hi ku tsandzeka ka tinso kidney failure ku tirha kahle, a a ri na malembe ya 85 na swona a a vavisekile endzhaku ka ku wa eka apartment eka tin'hweti timbirhi ta ku hundza.

Tibuku leti a nga titsala[Lulamisa | edit source]

Minkhwekelo ya le handle ka Wikipediya[Lulamisa | edit source]

Mintshaho[Lulamisa | edit source]

  1. Montgomery, David (January 21, 2006). "The Author Who Got A Big Boost From bin Laden". The Washington Post. pp. C01. 
  2. Roberts, Sam (December 12, 2018). "William Blum, U.S. Policy Critic Cited by bin Laden, Dies at 85". The New York Times. Retrieved December 12, 2018. 
  3. Langer, Emily (December 13, 2018). "William Blum, policy critic of U.S. praised by Osama bin Laden, dies at 85". The Washington Post. Retrieved December 14, 2018. 
  4. "Bill Blum's ZSpace Page". Archived from the original on 2008-05-31. Retrieved 2018-12-17. 
  5. Z Magazine online, accessed May 31, 2008.
  6. "Archive copy". Archived from the original on 2017-11-15. Retrieved 2018-12-17. 
  7. Blum, William On Liberals, Phil Agee, and the 9-11 Truth Movement, Dissident Voice, January 14, 2008. Accessed May 31, 2008.
  8. "Bin Laden plug boosts book sales". Sydney Morning Herald. Reuters. January 21, 2006. 
  9. Oliver, Mark (January 23, 2006). "Osama bin Laden recommends". The Guardian. Retrieved December 10, 2018.